Savremeni dijagnostički aparati i subspecijalistički ljekarski kadar, koji u kontinuitetu prati svjetska dostignuća medicine, u dječijoj ambulanti Univerzitetske bolnice Foča značajno su podigli nivo zdravstvene zaštite djece na jugoistoku Republike Srpske.
Modernizacijom Univerzitetske bolnice, dječija ambulanta, kao i sve ostale bolničke ambulante, prije dvije godine uselila je u nove prostorije i dobila novu opremu, čime je, uz uporedo stasavanje subspecijalista, kojih je trenutno četvoro, a uskoro će dobiti i petog, omogućen veliki broj savremenih dijagnostičkih procedura od novorođenačkog uzrasta do punoljetstva.
Roditelji djece koja se liječe na Dječijem odjeljenju i u dječijoj ambulanti prezadovoljni nivoom zdravstvene usluge. Marina Crnogorac iz Gacka dovela je ćerkicu kod pulmologa.

„Zadovoljna sam uslovima, prvi put sam u novim prostorijama, djeluje mi dosta dobro. U Gacku svi imaju samo riječi hvale za Bolnicu u Foči“, ocjenjuje Crnogorčeva.

Fočanka Bojana Golubović dovodi redovno sina na kontrole nakon operacije srca.
„Dječak je operisao srce i često dolazimo na kontrole kod kardiologa, a i kod logopeda, zadovoljna sam. Velika je promjena sa novim prostorijama, usluga je savršena, osoblje takođe“, kaže Golubovićeva. Rad Dječijeg odjeljanja hvali i Milena Đuković iz Foče, majka troje djece.

„Stvarno sam zadovoljna uslugom doktora i medicinskog osoblja Univerzitetske bolnice. Pedijatrijsko odjeljenje posebno se ističe kadrovskom osposobljenošću za sve vrste oboljenja“, navodi Đukovićeva.

Savremeni pletizmograf, traka za ergometriju, ekg aparat, ultrazvučni aparat, neki su od novih instrumenata koje posjeduje ova ambulanta, a čiji rad se zasniva na naprednoj digitalnoj tehnologiji.

“Radimo specijalističke preglede iz svih oblasti pedijatrije, subspecijalističke preglede iz oblasti dječije pulmologije, kardiologije, neonatologije, alergologije. Do kraja godine, kada mladi kolega završi subspecijalizaciju iz neurologije, imaćemo i dječijeg neurologa”, navodi načelnik Dječijeg odjeljenja primarijus Biljana Milinković, subspecijalista dječije kardiologije.

Kroz dječiju ambulantu Poliklinike Univerzitetske bolnice Foča svakodnevno prođe veliki broj djece iz svih hercegovačkih i opština Gornjeg Podrinja, uključujući i Goražde u Federaciji BiH. Osim dijagnostičkih, rade se konsulatativni i kontrolni pregledi, savjetodavni rad sa majkama, beseže vakcinacija.
Od rođenja se prati psihomotorni razvoj i zdrave i bolesne djece radi rane detekcije razvojnih anomalija, što omogućava ranu intervenciju, a to je, ističe Milinkovićeva, imperativ u radu sa djecom.
Moderni aparati sa velikom tačnošću očitavaju ultrazvuk centralnog nervnog sistema, srca, abdomena, urotrakta, zatim funkcionalnu dijagnostiku pluća uključujući spirometriju i pletizmografiju, dok se EEG za sada šalje na očitavanje dok mladi ljekar ne završi subspecijalizaciju iz dječije neurologije.

“Osim toga, radimo dvadesetčevoročasovni holter monitoring EKG-a i to radimo, sa ponosom kažem, zadnjih deset godina i mislim da smo u Republici Srpskoj jedini koji radimo kompletne kardiološke preglede djece uključujući i holter monitoring EKG-a i holter monitoring pritiska. Aparati su savremeni, pouzdani, na kojima smo učili na prestižnim ustanovama u Beogradu, tako da možemo sa velikim stepenom tačnosti doći do prave dijagnoze”, kaže Milinkovićeva, koja je i profesor na Medicinskom fakultetu.

U ovoj zdravstvenoj ustanovi napravili su program zdravstvenog ispitivanja djece koja se bave sportom, da bi se spriječile neželjene posljedice.
Dječiji ljekari poručuju sportskim kolektivima da iskoriste mogućnosti koje daje savremena oprema i da dovedu mlade sportiste na detaljne kontrolne preglede, koji su svakako besplatni, a koji mogu pokazati da li dijete može da se bavi ili ne bavi sportom, da trenira aktivno ili rekreativno.
“Kada već imamo ovako moderne aparate, apelovala bih na sve sportske kolektive djece do 18 godina da nam dostave spiskove i pošalju djecu na pregled, koji će biti malo sveobuhvatniji, sistematičniji, da ne bi došlo do tragičnih ishoda, koji se dešavaju. Da se na vrijeme detektuju djeca koja imaju neki zdravstveni problem i ne bi smjela izaći na teren i baviti se sportom”, upozorava Milinkovićeva.
Do sada su pojedini sportski klubovi dovodili djecu na preglede, ali ne svi.

“Pregled podrazumijeva spirometriju, ultrazvuk srca, EKG, ergometriju ukoliko je to potrebno i dvadesetčetvoročasovni holter monitoring EKG-a. Pregledi su besplatni, potrebno je samo da se organizuju i dođu, dostave spiskove i u jednoj sedmici jedan sportski kolektiv može sve obaviti”, navodi načelnik Dječijeg odjeljenja.

Subspecijalista dječije pulmologije Dejan Bokonjić ističe da je veoma važno da djeca koja se bave sportom i namjeravaju aktivno da treniraju na vrijeme provjere plućne i srčane funkcije.

“To je veoma važno da bi se vidjelo koliki su kapaciteti pluća i srca kod djece, kako bi se roditeljima ukazalo da li njihova djeca mogu da idu ozbiljno u sportske aktivnosti ili ne mogu. U suprotnom rizikuju da djeca kasnije, ukoliko uđu u profesionalni sport, napor postaje ekstreman i ako niste dobro ispitali funkcije srca i pluća, može da dođe do onoga što ponekad gledamo na televiziji- iznenadnog zastoja srca, aritmije i slično”, upozorava Bokonjić.

Problem je, dodaje fočanski pulmolog, što neka djeca mogu normalno da žive i funkcionišu ako se ne izlažu ekstremnom naporu, a ako se konstantno izlažu takvom naporu, a njihov organizam nije podešen da može to da podnese, onda može doći do težih posljedica.
Fočanski pedijatri ističu da je potrebno da roditelji na vrijeme dovode djecu na kontrolne preglede, jer je najvažnija rana detekcija razvojnih poremećaja.
Milinkovićeva navodi da je poželjno da sva novorođenčad u prvom mjesecu obave pregled, jer su kod djece srčane mane, neke sindromske bolesti, neurološke bolesti, metabolopatije često teško primjetne i neprepoznatljive.
“Svako dijete zaslužuje da se pregleda bar jedanput u prvoj godini života, a dobro bi bilo i u prvom mjesecu da bi se na vrijeme otkrile anomalije na kojima se može raditi i kroz multidisciplinarni pristup može se mnogo uraditi u prvoj godini života. Svaki propušteni mjesec poslije se ne može nadoknaditi”, upozorava Milinkovićeva.
Ona je navela da se zadnjih godina drastično povećao broj djece sa krizama svijesti, na šta je, između ostalog, uticalo i prekomjerno boravljenje djece pred ekranima, računarima, te manjak fizičkih aktivnosti.

“U vremenu kovida primijetili smo da je veliki broj djece imalo kardiovaskularne komplikacije, upalu srčanog mišića, kavasakijevu bolest, perikarditise, što je u prošlosti bilo rijetko viđeno, a u posljednje dvije godine je zaista porast broja djece sa srčanim komplikacijama na kardiovaskularnom sistemu od osnovne bolesti kovid”, rekla je Milinkovićeva.
Dječiji pulmolog Dejan Bokonjić, koji je i dekan Medicinskog fakulteta, navodi da dobro opremljena dječija pulmološka ambulanta omogućava različitu dijagnostiku plućnih funkcija, testove napora, bronhodilatatorne testove, tjelesnu platizmografiju i difuziju gasova, što je, ističe, veoma važno za dijagnostiku bolesti kod djece.
On kaže da je posljednjih nekoliko godina ponovni porast djece sa alergijski uzrokovanim opstruktivnim bolestima pluća –dječijom astmom, alergijskom i polenskom kijavicom.
„Otkrili smo i nekoliko djece sa različitim anomalijama na respiratornom traktu i sa bolestima koje do tada nisu bile prepoznate, čak par djece u starijem uzrastu koji su imali urođenu bolest – cističnu fibrozu,koju su liječili kao astmu na drugim mjestima“, napominje Bokonjić.

On posjeća da je u fočanskom kraju i kompletnom slivu Drine, zbog prirodnih uslova- kotlinskog reljefa sa dosta vlage i alergena, veliki procenat djece sa astmom i alergijskim bronhitisom.

„Astma je inače u velikom porastu i ona je najčešća hronična bolest kod djece danas i to je najčešći razlog zbog čega nam roditelji dovode djecu.Ono što je dobro, shodno terapiji koja je dobra, a danas imamo nove terapijske protokole, nove pristupe u liječenju, većina djece koja oboli od dječije astme kada izađu iz puberteta više nemaju astmu. Druga stvar je da nemamo kao nekada toliko teško bolesne djece, teške astme, imamo blagu i umjerenu astmu. Bitno je da se javaljaju i redovno kontrolišu,što smo mi i uveli, tako da djeca uglavnom dolaze i vrlo rijetko otkrivamo djecu koja su u tom smislu zapuštena“, precizira Bokonjić.

Sa Dječijeg odjeljenja Univerzitetske bolnice Foča poručujuda će nastaviti da prate najnovija dostignuća svjetske medicine. U planu im je da u naredne dvije godine, zajedno sa otorinolaringološkom službom, uvedu i endoskopske procedure, a sa dolaskom dječijeg neurologa da naprave kabinet za neurološku dijagnostiku djece.
Mlade ljekare poslaće i na doedukaciju iz oblasti intenzivne medicine. Ističu da je, uz rad sa pacijentima, u ovoj ustanovi koja je nastavna baza Medicinskog fakulteta, jednako važan zadatak i stalno usavršavanje ljekarskog kadra.

Izvor Radio Foča.